PATNICKA BOSNA I HERCEGOVINA
(E) - Surffering of Bosnia - Patnicka BiH
Proslost, kao i sadasnjost zemlje Bosne u biti je patnicka, pocevsi od krstaskih pohoda protiv "Crkve bosanske", do najnovijih dana. Histografska znanost jos nije dala cjelovit sud o ugarskom zlu nanijetom ovoj zemlji u srednjem vijeku. Osmanlije su dokrajcili srednjevjekovno bosansko kraljevstvo. U drugoj polovini XVIII stoljeca BiH je dogovorom Rusije i Austrije pripala austrijskoj interesnoj sferi. U vremenu Napoleonovskih ratova Francuska dolazi u neposredan dodir sa ovom zemljom i uspostavlja prvi konzulat u Travniku. Beckim kongresom 1815. Primat u bosanskoj politici dobija Austrija. Sredinom XIX stoljeca ona otvara generalni konzulat u Sarajevu i niz konzulata, vicekonzulata i konzularnih agencija. Austrija bitno utjece na zbivnja u BiH, kako na ekonomskom, politickom tako i na kulturnom polju.
Ta politika je dobila finale u vojnoj intervenciji 1878. godine.
Nakon Pariskog mira 1856. godine, kada je pod izgovorom provodjenja reformi u Osmanskom Carstvu i zastiti prava hriscana nekoliko evropskih zemalja otvorilo svoje konzulate u Bosni (Velika Britanija, Rusija, Francuska, Njemacka), Bosna je dobrano uvucena u "ISTOCNO PITANJE" i na njoj je Evropa upravo pokazivala svoje razlike. Uostalom, kao i danas.
Bosni se vremenom, osim Prvog, desio i pakao Drugog svjetskog rata. U njemacko-talijanskoj krvavoj igri oko ove zemlje kao "imovine", stradanje je bilo pregolemo. Ono se i danas ponavlja. I, napokon dolazi Dejtonski sporazum od 21. novembra 1995. godine. Na historicaru nije da sudi o svom vremenu, s obzirom na vrhunski zakon svoje branse - distancu.
Ali on vidi i osjeca da je u pitanju jedan globalni naum pri stvaranju novog svjetskog poretka : rusiti svijet drugog nacina zivota na najsvirepiji nacin, pomocu etnickog principa.
Uprkos svemu, povjesno, Bosna je pokazala sirinu svoje tolerancije. Podjimo samo od prijema sikanirano-antemisanog jevrejskog svijeta iz Evrope. Njena paznja i zastita ocitovala se i prema maloj Dubrovackoj Republici. Uzmimo samo jedan primjer.
Na dvoru Ali-bega Isabegovica, gospodara zemlje Pavlovica, po turskom osvojenju Bosne, nalazila se glumacka druzina na celu sa Radojem Vukosalicem. Nju je Ali-beg poslao 1460.godine ili nesto kasnije u Dubrovnik"
na vase svetce, neka ste nam veseli, Bogu preporuceni i u vasem slavnom gospoctvu."
Kroz Bosnu se stoljecima ocituju i prozimaju utjecaji Istoka i Zapada na razvoj njene kulture. Sa svojom osobenosti, te uz njihovo stoljecima, do gena natalozeno prisustvo, to ju je i odrzalo naspram barbarskog bica i u ovom ratu, i daje joj nadu civilizacijske uzvisenosti u vremenu koje dolazi.
Neka tome posluzi i ovaj zbornik referata sa naucnog skupa sto ga je Institut za istoriju u Sarajevu organizovao 15. i 16. marta 1996. U okviru festivala "Sarajevo-sarajevska zima".
Priprema: Prof. Hamdo Camo
| 